Poslovne vijesti - Hrvatska

Pad potrošnje i nezaposlenost loše utječu na tržište kapitala

Najveći dio hrvatskih profesionalnih investitora smatra da će daljnji pad potrošnje i povećanje nezaposlenosti imati najznačajniji negativan utjecaj na hrvatsko tržište dionica, a zbog čega će, doći do pada vrijednosti burzovnog indeksa Crobex-a.

Anketu provodi portal iCapital-ova među profesionalnim investitorima na tržištu kapitala, a pomaže u identificiranju ključnih trendova na tržištu. Ispitivanje je obavljeno među njih 39.

Tržište nije precijenjeno

Najveći dio anketiranih investitora loše prognoze ima za dionice Diokija, Dalekovoda i Ingre, a dobre za AD Plastik, povlaštene dionice Adrisa, Valamar Adria Holdinga i Ledo.

Investitori smatraju da će najnegativniji utjecaj na tržište u sljedeća tri mjeseca imati rezultati kompanija uvrštenih na Zagrebačkoj burzi, kao i daljnji pad potrošnje i povećanje nezaposlenosti, a što će se odraziti na tržište dionica i u sljedećih godinu dana. Kao najpozitivniji događaj njih 28 posto, izdvojilo je utjecaj potencijalnih privatizacija.

Negativan utjecaj na tržište, kažu, imat će i BDP, pa većina njih očekuje da će u ovoj godini njegov pad biti od 0,5% do 3%. Većina i očekuje da će se tečaj kune u odnosu na euro u sljedeća tri mjeseca nastaviti kretati na razinama iznad 7,60, dok manji dio investitora smatra da bi kuna mogla ojačati na razinu između 7,55 do 7,60. Nakon brzog rasta tečaja u trećem kvartalu koji je uzrokovan razduživanjem banaka, trgovinskim deficitom, slabijom državnom fiskalnom pozicijom i povećanjem bankarskih rezervacija, isti izvori slabljenja tečaja kune prisutni su i trenutno tako da ne čudi što  ispitanici i dalje očekuju nastavak trenda slabije kune i tečaj iznad 7,6, objašnjavaju autori ankete.

Što se tiče vrednovanja hrvatskog tržišta dionica, većina stručnjaka smatra da je hrvatsko dioničko tržište podcijenjeno, dok ga manji dio smatra fer vrednovanim. Niti jedan ispitanik ne misli da je hrvatsko tržište dionica precijenjeno.

Izbjegavati obveznice

Boljim smatraju ulaganja u sljedeće tri mjeseca u dionice tržišta u razvoju, hrvatske dionice i dionice razvijenih tržišta, a lošije prognoze imaju za tržište obveznica, prije svega domaće korporativne obveznice. Negativan stav anketiranih prema državnim obveznicama izazvan je sve nepovoljnijim kretanjima vezanim za javni dug i proračunski deficit, ali i općenitije i BDP-om i nezaposlenošću u Hrvatskoj. Negativno mišljenje prema korporativnim obveznicama ne čudi s obzirom na probleme domaćih kompanija. Većina anketiranih investitora očekuje smanjenje vrijednosti zlata u sljedeća tri mjeseca. I u prethodnim anketama raspoloženje prema zlatu se promijenilo i ispitanici su negativni oko zlata još od početka drugog kvartala 2013. Cijenom zlata trguje se u rasponu između 1.200 i 1.400 dolara. Slično je i s naftom na koju je većina ispitanih u prethodnim mjesecima bila bullish, ali se nakon rasta nafte do 110 i vraćanja na oko 95 dolara te nakon blagog smanjenja tenzija na Bliskom istoku stvorila ravnoteža između „medvjeda“ i „bikova“.